Naslovnica >> EU projekti >> IZ EU FONDOVA POVUKLI BESPOVRATNIH €119.872

IZ EU FONDOVA POVUKLI BESPOVRATNIH €119.872

Dok su u drugim državama stvoreni timovi kojima je osnovni posao povlačenje novca iz europskih fondova, u Hrvatskoj to rade ljudi nakon isteka radnog vremena. Donosimo primjer tvrtke kojoj je to ipak pošlo za rukom.

Preneseno sa: www.dnevno.hr

 

Autor: Damir Grund
Photo: Damir Grund
Srijeda | 9.03.2011

Mnogo je pitanja vezanih uz Europsku uniju u vezi s kojima su u Hrvatskoj mišljenja podijeljena, ali jedno je sigurno - kad se spomene novac iz Europske unije, svi se slažu da ga treba uzeti.

U većini slučajeva novac koji Europska unija izdvaja namijenjen je javnom sektoru i nevladinim organizacijama, zbog namjere da se utroši na opće, a ne privatno dobro. Ipak, privatni sektor nije iz priče u potpunosti isključen, iz nekih dijelova programa Europske unije i malo gospodarstvo može 'izvući' novac.

>>>Kako uzeti novac iz izdašnih EU fondova?
Mali poduzetnici mogu aplicirati za tzv. grantove, odnosno darovnice, i dobiti bespovratna sredstva. Riječ je o, uvjetno rečeno, manjim iznosima, ali i o novcu koji dobiju i nikad ne moraju vratiti.

Oslanjajući se najviše na vlastite snage na taj su način u zagrebačkom poduzeću URIHO, iz EU fondova povukli bespovratnih 119.872 eura za projekt Virtualne radionice za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom s ciljem povećanja njihove konkurentnosti na tržištu rada. Radi se o IV. komponentu IPA programa koji obuhvaća Ljudske potencijale.

Kako im je to pošlo za rukom objašnjava 'šefica' projekta Višnja Majsec-Sobota, rukovoditeljica službe za rehabilitaciju URIHO.

- Zanimljivo je da je 'prošao' naš projekt a odbačeni su neki projekti koje su za tvrtke radili plaćeni konzultanti po cijeni od pedesetak tisuća kuna. Zbog toga vjerujemo da je uvijek bolje educirati se i uložiti vlastiti napor unutar tvrtke, nego plaćati nekoga 'sa strane', tvrdi Majsec-Sobota.

Sadržaj važniji od forme

Pojašnjava da su ideju za povlačenje EU novca dobili od tvrtki sličnih njihovoj. Vodeći se tim iskustvima pratili su natječaje ugovornih EU institucija (HZZ-a, Agencije za strukovno obrazovanje i sl). Kada je u prosincu 2009. objavljen natječaj za sredstva EU fondova iz programa na kojeg su mogli aplicirati to su i učinili.

>>>Projekt menadžeri za EU fondove zarađuju 2.500 kuna po danu!
- U timu je bilo četiri čovjeka. Imali smo znanje struke ali nismo znali formu, način na koji se ispunjava projekta dokumentacija. Zbog toga smo koristili sve raspoložive načine da dođemo do informacija koje bi nam pomogle u pisanju projekta. Bili smo u stalnom kontaktu s našom ugovornom ustanovom (HZZ). Kod njih smo prošli sve moguće edukacije. Učili smo i pišući sam projekt, ističe Majsec-Sobota.

Uz prekovremen rad tijekom tri mjeseca uspjeli su završiti projekt i predati ga. Nakon dugotrajne procedure za projekt vrijedan 142.296 eura dodijeljen im je bespovratni 'grant' od 119.872 eura. Određeno im je jednogodišnje trajanje projekta od 4. prosinca 2010., do 4.prosinca 2011. godine.

- Europska unija nikad ne financira cijeli projekt već traži učestvovanje i vlastitih sredstava. Omjeri su obično 85:15 ili 75:25. Važno je u projektu ne napisati stvari koje se ne mogu napraviti u danom roku. Sredstva se dobivaju samo na temelju računa, ostatak koji se ne potroši mora se vratiti. Zato je cilj utrošiti što je god moguće više od dobivenog novca, kaže Majsec-Sobota.

Opsežna ali savladiva papirologija

Ističe da se radi o opsežnoj 'papirologiji', ali savladivoj. Tim ljudi koji radi projekt mora imati ideju i biti inovativan. Najvažnije je, prema njoj, poznavati sadržaj, a formu je moguće naučiti na edukacijama.

>>>Najbolje plaćeni fond menadžer u godini dana zaradio koliko i cijela Crna Gora
- Dobitkom novca priča nije gotova. Potrebno je i dalje biti u stalnom kontaktu s ugovornom ustanovom jer se projekt može i kasnije dorađivati i mijenjati - ističe Majsec-Sobota.

Naglašava da im je cilj unutar tvrtke osnovati tim koji će raditi samo na EU projektima. Jer, smatra, vrlo je teško baviti se povlačenjem europskih sredstava uz svakodnevni posao. Prema njoj, to je i razlog zbog čega je Hrvatska 'povukla' malo europskog novca.

- Dok su u drugim državama stvoreni timovi kojima je to osnovni posao, kod nas to ljudi rade izvan radnog vremena što je izuzetno teško - zaključuje Višnja Majsec-Sobota

 
 

USTANOVA URIHO Započelo osposobljavanje osoba s invaliditetom za pomoćne kuhare

Iz prve skupine koja je osposobljavanje za poslove čišćenja i održavanja završila ljetos, već se jedna osoba zapos ...

saznaj više>>

JESEN U ČUČERJU: Ustanova URIHO u sklopu manifestacije predstavila dio svojih proizvoda

Ovakve manifestacije su odlična promocija za ustanovu URIHO i sve ono što rade osobe s invaliditetom, što podiže cje ...

saznaj više>>

GROWING UP Ustanova URIHO predstavila raskošan asortiman na Sajmu radosti bez granica za djecu i roditelje

Među mnoštvom proizvoda koje ova Ustanova plasira na tržište, ovoga puta dominirala je školska odjeća i obuća S- ...

saznaj više>>

 
 
 
 

Multimedija

/video
/galerija