Naslovnica >> Galerija Sunce >> Kroz sliku i riječ

Kroz sliku i riječ

galerija SUNCE Avenija Marina Držića 1, Zagreb
 
Poziva Vas u četvrtak, 15. ožujaka u 18:00 na otvorenje izložbe
 

Kroz sliku i riječ’ 

Izložba članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika zagreb

 

Izlažu: Anđelko Brkić, Ana Cerovski, Antonija Cesarec, Krešimira Gojanović, Zlatko Isaković - Lula, Anja Jelavić, Denis Kaplan, Ivana Kolić, Branka Kopeti, Luka Koščak, Tatjana Kreštan, Marija Kruljac, Alfred Freddy Krupa, Boris Pecigoš, Stjepan Perković, Višnja Peter, Krešimir Radas i Mladen Žunjić.

 

Izložba ostaje otvorena i može se pogledati do 6. travnja 2018.

 

 

Kroz sliku i riječ

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb u ožujku 2018. godine u zagrebačkoj galeriji Sunce - URIHO, potaknuto Nacionalnom strategijom poticanja čitanja koja je usvojena krajem 2017. godine, odlučilo je organizirati izložbu svojih članova, koja bi povezala likovnu umjetnost sa književnošću i poezijom, kroz prikaz recentnih likovnih djela 18 autora, inspiriranih pročitanim književnim i poetskim djelima.

Umjetnici su tako i između sebe razmijenili iskustva o tome što čitaju i kakva ih djela nadahnjuju u današnjem digitalnom okruženju, kada nas veliki protok primljenih informacija u kratkom vremenu ponekad prisiljava da napustimo tradicionalne modele čitanja, te su u neposrednom povezivanju slika i riječi razmatrali kako bi i likovni umjetnici mogli pripomoći u tom procesu svojevrsnog povratka knjizi i aktivnom, kritičkom čitanju, pri čemu čitalac ima priliku nadograditi svoje životno, intelektualno, ali i kreativno iskustvo.

Čitanje nas tako povezuje sa čovjekovim nadama iz nekih drugih vremena i prostora kao na slici Anđelka Brkića, inspiriranoj romanom Emila Zole ''Germinal'', koji problematizira težak život rudara i njihovu borbu za preživljavanje, kao i snove o pravednijem društvu čovjeka, koji se probija kroz mračne tunele rudnika, osvijetljen samo nekim svojim unutarnjim svjetlom. Na slici Ane Cerovski, inspiriranoj pjesmom ‘’Gitara’’ Federica Garcie Lorce, u zagasito crvenim tonovima dočarana je sjeta glazbe iz instrumenta, stopljenog sa imaginarnim pejsažom pjesnikovih uspomena, dok Antonija Cesarec zaigranim crtežom u kojemu se vješto prepliću slova, oslikava atmosferu haibuna – prozne pjesme Vladimira Devidea.

Crtež Krešimire Gojanović ''Na balu kod Wolanda’’ posveta je djelu Mihaila Bulgakova, ''Majstor i Margarita'', a Zlatko Isaković – Lula nježnim i prozračnim bojama dočarao nam je prizor iz priče “Breza”, u kojoj Slavko Kolar prikazuje patnje mlade žene Janice, koja je bila previše krhka za život u siromašnom seoskom okruženju među surovim i neukim ljudima, gdje je iskusila neuzvraćenu ljubav, smrt djeteta, bolest i vlastitu preranu smrt. Na slici Janica, sama u šumi među vitkim brezama, poput duha luta u izmaglici pred svitanje.

Inspirirana pjesmom grupe Iron & Wine, ‘’Teeth in the Grass’’, Anja Jelavić naslikala je sliku pod nazivom ‘’Bloom'', gdje široki namazi boje uokviruju bjelinu koja iz njih izvire, predstavljajući nam ritam i atmosferu uglazbljenih riječi. Denis Kaplan energičnim rasprskavanjem boje gradi gustu mrežu svog hermetičnog unutarnjeg Svemira, koji vibrira nadahnut poemom Friedricha Rückerta, "I am lost to the world" (Ich bin der Welt abhanden gekommen), a Ivana Kolić potaknuta romanima J. R. R. Tolkiena, slika lik mudrog čarobnjaka Gandalfa, osvijetljenog na tamnoj pozadini, gdje upečatljivi kontrasti grade bajkovito ozračje. Branku Kopeti inspirirao je Timothy Laughton svojim djelom ‘’Maye, Velike civilizacije, život, mit i umjetnost’’, pa ona slika stilizirani lik drevnog Boga Sunca, koji simbolizira svjesnost, kreativnost i jasnoću uma.

Slika Luke Koščaka ‘’More’’ posveta je istoimenoj pjesmi Josipa Pupačića, a na njoj zlatno obzorje natkriljuje široke plohe plavetnila, u kolorističkoj perspektivi unutar koje je boja u prvom planu razrijeđena bjelinom i žućkastima mrljama jutarnje svjetlosti, a prema obzorju se modrina zgušnjava, prošarana mrkozelenim tonovima, te se čini kao da planovi slike vibriraju i pretapaju se u gibanju mora, koje se penje prema obali. Tatjana Kreštan duboko plavim, tirkiznim i zelenkastim mrljama boje donosi nam sjetnu atmosferu večernjeg drvoreda sa čvornatim deblima, kroz koja prosijava magličasto svjetlo, a nadahnula ju je lirska pjesma Stjepana Licea, ‘’U mojoj duši’’.

Marija Kruljac oslikala je svoju vlastitu poeziju koju piše - sonetne pjesme iz sonetnog vijenca ''Divlja loza'', te na svojoj ilustraciji ''Marina kletva'' prikazuje univerzalno biće drevne ženske energije u transformaciji od svjetla prema tami, inspirirana staroslavenskom legendom o bogu Perunu, njegovim sinovima i lijepoj Mari. Alfred Freddy Krupa akvarelom u kombinaciji sa tušem oslikao je bajku ''The Knight and the Dragon’’ koju je napisao Tomie dePaola, pokazujući svježi dar za ilustraciju namijenjenu najmlađim čitateljima.

Boris Pecigoš na svojoj slici "Zla kob" inspiriran je natpisom na jednom kavkaskom stećku iz 16. stoljeća, koji glasi: "Tinta mudraca, rekoše mi nekad tako, dragocjenija je od krvi mučenika, pa me oružnici preklaše." Slika je dio velikog Borisovog ciklusa ”Post mortem” iz 2013. godine, u kojem nam autor kroz boju i stihove u meditativnoj atmosferi prenosi svoje kreativno iskustvo, gdje se Eros stvaranja suprotstavlja ništavilu. Stjepan Perković naslikao je sliku ‘’Uzvišene planine’’, nadahnut riječima Ive Andrića u djelu ‘’Ex Ponto’’: ‘’Ljepota miluje moje oči, ljepota ljetnih dana oproštajnim poljupcima, da mi se ražali nebo bez oblaka i daleke planine i tamnozelena stabla u skupovima.’’, dok je Višnju Peter u njenoj slici živopisnog kolorita, "Jeruzalem", inspirirala knjiga Tamar Yellin, ''Geniza u kuci Shepher'', koja predstavlja sagu jedne židovske obitelji u Jeruzalemu.

I znanstvena djela mogu biti poticaj likovnom umjetniku za stvaranje njegovih slika, pa je tako Krešimir Radas u istraživanju slikarskih kompozicija svojih suhozida, nadahnuće crpio iz znanstvenog rada Jadrana Kalea: ''Srima, krajolik nastanka starog Šibenika u rukama novoga grada - Vodica''. Istražujući prošlost i narodnu baštinu šibensko - dalmatinskih krajolika i tradicionalne gradnje suhozida, Krešimir je stvorio svoj autentični likovni govor, unutar kojega nam prikazuje oblike i strukturu kamena, isklesanog na suncu i vjetru, polegnutog po zemlji oranica i vinograda. I na kraju, Mladen Žunjić u svom prepoznatljivom, apstraktno – ekspresionističkom stilu na slici ‘’Oblici stvaranja’’ inspiriran je zbirkom priča Zorana Ferića, "Anđeo u ofsajdu".

Čitajući sva ta djela, umjetnici su u sinestezijskoj impresiji iz riječi upijali oblike, atmosferu, boju osjećanja, dramatiku trenutka, liričnost i mistiku, zamišljali su likove iz priča i romana, uživljavali se u duh prohujalih vremena i dalekih prostora, ili su kroz bajke i fantaziju otkrivali neke nove svjetove u sebi, prenoseći ih na platno i papir. I slikar je tako svoju viziju povezao sa imaginacijom pisca, da bi se ponovo vratio u ona daleka vremena svog djetinjstva i mladosti, kada je u tišini svoje sobe u mirnim danima školskih praznika iščitavao djela omiljenih pisaca, hodočasteći po knjižnicama poput nekog istraživača, kojega je svaka pročitana knjiga vodila prema nekoj drugoj, i svaka od njih je ostavila neki trag i utisak u prostorima nesvjesnog bića, uzgibano more dojmova koje se stalno transformira, rađajući nove doživljaje, umjetnička traženja i putovanja.

Kroz sliku i riječ, upoznavali smo stare kulture, egzotične običaje, ritmove različitih pjesnika, njihovu delikatnu misao ili posvećenu dubinu alkemičara riječi, koji prvo vide slike u svom umu, da bi ih potom imenovali, opisali, otpustili iz sebe, baš kao i slikar koji začaran nekim prizorom ispred sebe, raščlanjuje prostor na planove, uočava nijanse boja, gradi svoje kompozicije ponekad i kroz više slika u jednom ciklusu, putuje sa svojom viđenjem, vođen neumornom stvaralačkom strašću, ponekad sagledava svijet oko sebe, a ponekad preko djela pisca, uranja u dušu nekog drugog čovjeka, kroz riječi priče uzimajući ono najbolje od njega, da bi njegova vlastita imaginacija bila oplođena nečijom tuđom.

Vezano i uz Nacionalnu strategiju poticanja čitanja u hrvatskom društvu, likovni umjetnici također svojim djelima mogu doprinijeti razvijanju ljubavi prema pisanoj riječi, književnosti i poeziji, kroz svoje slike, ilustracije, izložbe i kreativno – likovna događanja, u susretu sa piscima i svim ljubiteljima književne i likovne umjetnosti, u spoju slika i riječi, koje se međusobno pretapaju i nadahnjuju.

                                                                                                                        

                                                                                                         mr. art Krešimira Gojanović

 

 

 

 

Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-20
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-19
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-18
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-17
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-16
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-15
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-13
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-12
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-11
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-10
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-9
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-8
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-7
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-6
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-5
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-4
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-3
Katalog izložbe ''Kroz sliku i riječ'', Sunce-2-2
 
 

Održan 12. međunarodni stolnoteniski susret STKI URIHO Zagreb i BBRZ Linz

Susret je plod suradnje austrijske ustanove BBRZ iz Linza i STKI URIHO iz Zagreba, koji su ostvarili sportsku i prijatel ...

saznaj više>>

AKOI URIHO: Novoosnovani klub na čelu s Damjanom Sedićem sustavno radi na razvoju atletike osoba s invaliditetom

Klub trenutno ima dvadesetak članova, ali samo tri aktivna sportaša u paraatletici, koji nastupaju na nacionalnom i me ...

saznaj više>>

Dvanaesti međunarodni stolnoteniski susret STKOI URIHO - Linz Austrija

Na svečano otvorenje predviđen je dolazak gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i ravnatelja URIHO-a Josipa Držaić ...

saznaj više>>

 
 
 
 

Multimedija

/video
/galerija