Naslovnica >> Vijesti >> Nastavljamo s proizvodnjom školskih uniformi, a imamo i nove modele prema svjetskim standarima

Nastavljamo s proizvodnjom školskih uniformi, a imamo i nove modele prema svjetskim standarima

Zagreb je zasad odustao od projekta, ali nije i URIHO. Pogon će ostati otvoren, kao i dućan školske odjeće i obuće ‘S-chool’ u sklopu tvornice u Držićevoj, ali će uniforme zainteresirani roditelji sada morati kupiti sami

 

Školske uniforme praksa su koja, kako kažu povjesničari, datira iz 16. stoljeća, a sve je, nimalo iznenađujuće, započelo u Ujedinjenom Kraljevstvu. Vjeruje se da je Kristova bolnička škola (Christ Hospital School, op. a.) u Londonu 1552. godine bila prva škola koja je uvela korištenje školskih uniformi. Djeca su dobila uniformu koja se sastojala od dugačkog plavog kaputa i žutih čarapa do koljena. Učenici ove škole još uvijek nose gotovo identične uniforme.

U Sjedinjenim Američkim Državama pokret upotrebe uniformi u državnim školama počeo je kada je 1996. godine Bill Clinton u Govoru o stanju Unije (State of the Union Address, op. a.), godišnjem obraćanju predsjednika SAD-a Kongresu koje se događa u siječnju, progovorio o tome.

- Ako to znači da će tinejdžeri prestati ubijati jedni druge zbog dizajnerskih jakni, onda bi naše javne škole trebale biti u mogućnosti zahtijevati od svojih učenika da nose uniforme - rekao je tada Clinton.

Od 1998. godine oko 25 posto svih osnovnih i srednjih škola u SAD-u usvojilo je politiku nošenja školskih uniformi.

Postoji mnoštvo teorija i empirijskih studija koje se bave školskim uniformama, razmatrajući njihovu učinkovitost. Te teorije i studije razrađuju prednosti i nedostatke nošenja uniformi. Jedna od njih je studija slučaja Jedinstvenog školskog distrikta Long Beach, koji je bio prva velika urbana škola u Sjedinjenim Američkim Državama koja se odlučila za uvođenje uniformi. Godine 1994. uvedene su obavezne školske uniforme za osnovne i srednje škole u distriktu kao strategija za rješavanje problema ponašanja učenika. Distrikt je istodobno proveo longitudinalnu studiju u kojoj su istraženi učinci uniformi na ponašanje učenika. Studija je pozitivne promjene u ponašanju učenika i značajan pad problema s disciplinom u školi pripisala obveznom nošenju uniformi, a rezultati su bili zapanjujući - manje izostanaka, manje problema u ponašanju, manje suspenzija i izbacivanja iz škole (28 posto manje u osnovnoj i 36 posto u srednjoj školi), te manje kriminala i vandalizma (74 posto manje u osnovnoj i 18 posto u srednjoj školi).

Praksu nošenja školske uniforme usvojile su brojne druge zemlje i sada je uobičajena u mnogim dijelovima svijeta, poput Australije, Japana, Kine, Meksika, Izraela i drugih.

Prije dvije godine, uz za Hrvatsku uobičajeno puno rasprave i neizostavnih oprečnih, više ili manje argumentiranih mišljenja, Zagreb se odlučio priključiti ‘pokretu’ i ponuditi učenicima osnovnih škola mogućnost besplatnih uniformi. Gradonačelnik Milan Bandić objašnjavao je kako će se zagrebačkim osnovnoškolcima nabaviti jednaka odjeća i obuća ne bi li se među njima ‘smanjile socijalne razlike, a učenici se isticali samo svojim trudom, sposobnostima, dobrim ocjenama i rezultatima’. Od 108 škola, koliko ih u Zagrebu ima, za uniforme ih se tada odlučilo 30, a još 22 škole uvele su odore samo u neke razrede.

Ove je godine, za školsku godinu 2019./2020., projekt trebao biti nastavljen, zbog čega je Grad Zagreb prije mjesec dana raspisao natječaj. Posao je trebao, kao i prije dvije godine, odraditi URIHO, koji je u strojeve, materijal i obuku radnika uložio puno vremena i resursa. No onda je projekt, barem što se tiče iduće školske godine, obustavljen. Natječaj je poništen samo mjesec dana nakon što je raspisan, a sve zbog, čini se, ankete provedene među ravnateljima osnovnih škola uključenih u projekt.

- Rezultati ankete pokazuju kako je prvotni interes učenika i njihovih roditelja za nošenje školskih odora smanjen, odnosno uočen je trend opadanja zanimanja. Također pokazuju kako su se odore u većini škola uključenih u projekt nosile samo u pojedinim razrednim odjelima i samo u prigodnim situacijama. Iz svega toga razvidno je da se ciljevi uvođenja kodeksa odijevanja u školama ne mogu ostvariti na predviđeni način pa je prestala i potreba za provođenjem ovog postupka - stoji u obrazloženju gradonačelnika Milana Bandića.

Pad interesa mi je potvrdio i ravnatelj OŠ Gračani Dalibor Dedić, no istaknuo je da značajna zainteresiranost i dalje postoji.

- Učenici i roditelji OŠ Gračani od početka su uključeni u programske aktivnosti uvođenja školskog kodeksa odijevanja. Pri tome su poštivana demokratska načela koja su uključivala mišljenja učitelja, učenika i roditelja, a konačna odluka izražena je stavom većine. Dobivene uniforme izrađene su od kvalitetnih materijala, pastelnih boja i modernog dizajna. Posebno im je bilo drago jer je na majicama bio našiven grb škole koji na neki način predstavlja identifikaciju i odražava pripadnost skupini.  Najveću opravdanost učenici su pokazali noseći uniforme u prvoj godini provođenja programa. Nažalost, prolaskom godina, smanjivao se broj zainteresiranih učenika tako da su uniforme nosili uglavnom učenici nižih razreda i to u situacijama kada su bili na izletima ili tijekom provođenja izvanučiončkih aktivnosti.

- Unatoč svemu, ove godine u veljači je ponovno rađena anketa o zainteresiranosti za nastavak provođenja programa i rezultati od 53 posto jasno pokazuju da u OŠ Gračani i dalje postoji interes među učenicima - zaključuje ravnatelj Dedić.

Slične informacije sam dobio i iz OŠ Grigora Viteza, škole koja je prije dvije godine među prvima dobila uniforme. Odore rado nose učenici nižih razreda, kao i učenici s teškoćama u razvoju u posebnim razrednim odjelima, ali učenicima viših razreda je važnija sloboda u izražavanju individualnosti, nego neobavezna uniformiranost. Iz škole također ističu pozitivne aspekte nošenja školskih uniformi, ponajprije u smislu umanjivanja društveno-ekonomskih razlika među učenicima, koje su nerijetko povod nasilju, kao i osjećaj pripadnosti koji se neizostavno veže uz uniforme, a naročito je zamjetan u situacijama kada su na okupu učenici iz više različitih škola. Međutim, iz OŠ Grigora Viteza posebno ističu i jednu vrlo praktičnu, a prelako zanemarenu sigurnosnu vrijednost uniformi - učiteljima je neusporedivo lakše imati na oku i paziti na djecu kada ih zbog uniformi mogu lako prepoznati, čak i u velikim gužvama.

Bilo kako bilo, Zagreb je zasad odustao od projekta, ali nije i URIHO. Pogon će ostati otvoren, kao i dućan školske odjeće i obuće ‘S-chool’ u sklopu tvornice u Držićevoj, ali će uniforme zainteresirani roditelji sada morati kupiti sami.

Argumenata za i protiv uniformi nesumnjivo ima, no možda bi svrsishodnije bilo zapitati se zašto smo mi izašli iz ‘pokreta’. Jedna od gore spomenutih država u kojima su školske uniforme obvezne je i Republika Irska. A s Ircima se u posljednje vrijeme jako volimo uspoređivati.

Damir Fatušić

 

 
 

USTANOVA URIHO Započelo osposobljavanje osoba s invaliditetom za pomoćne kuhare

Iz prve skupine koja je osposobljavanje za poslove čišćenja i održavanja završila ljetos, već se jedna osoba zapos ...

saznaj više>>

JESEN U ČUČERJU: Ustanova URIHO u sklopu manifestacije predstavila dio svojih proizvoda

Ovakve manifestacije su odlična promocija za ustanovu URIHO i sve ono što rade osobe s invaliditetom, što podiže cje ...

saznaj više>>

GROWING UP Ustanova URIHO predstavila raskošan asortiman na Sajmu radosti bez granica za djecu i roditelje

Među mnoštvom proizvoda koje ova Ustanova plasira na tržište, ovoga puta dominirala je školska odjeća i obuća S- ...

saznaj više>>

 
 
 
 

Multimedija

/video
/galerija